SARAJEVO: Predsedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo Mirjana Malić izjavila je u petak da je Kolegijum kantonalne skupštine prihvatio sva četiri zaključka Plenuma građana Sarajeva koji su mu uručeni početkom ove sedmice.
Plenum građana je zatražio hitno formiranje nestranačke ekspertske vlade Kantona Sarajevo, reviziju plata i beneficija nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo i njihovo usklađivanje s ekonomskom situacijom.
Traženo je i da se izvrši revizija privatizacije svih preduzeća u Kantonu Sarajevo, te da se uspostavi nezavisna komisije eksperata za utvrđivanje činjenica o dešavanjima 7. februara, kada su tokom demonstracija u Sarajevu spaljene tri zgrade javnih institucija.
Kolegij Skupštine Sarajevskog kantona je zasjedao u četvrtak više sati i namjeravao je da o svojim zaključcima i petak obavijesti predstavnike Plenuma, ali se oni nisu pojavili. Kako je naknadno saopšteno, Plenum je pozvao skupštinski kolegij da predstavi svoje zaključke na zasjedanju Plenuma, koji će biti održan u petak uveče Sarajevu.
U međuvremenu, građani Sarajeva nastavili su proteste i u petak, 15. dan zaredom ispred Predsedništva BiH, tvrdeći da neće odustati od protesta sve dok svi ciljevi ne budu ispunjeni, a tiču se smene vlasti na svim nivoima u Federaciji BiH.
Demonstrantima su se pridružili radnici Holidej Ina, Hidrogradnje, Feroelektra, Zio 84 i drugih preduzeća koja su propala ili su pod stečajnim postupkom.
KAZNITI ODGOVORNE POLICAJCE: Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Human rights watch (HRW) saopštila je u peak da bi bh. vlasti trebalo da sprovedu istragu o tome da li je policija prekomerno upotrebila silu nas demonstratima u Tuzli i Sarajevu u periodu između 5. i 9. februara. Organizacija očekuje od vlasti da istraže i nekoliko slučajeva nasilja nad novinarima te da zaštite pravo građana na mirno okupljanje.
Istražitelji HRW intervjuisali su žrtve te dokumentovali 19 slučajeva prekomjerne upotrebe sile protiv učesnika protesta, slučajnih prolaznika i novinara, od čega je šest slučajeva registrovano u Tuzli, a ostali su u Sarajevu. Prema ovom izvještaju, među žrtvama su i dvije žene i troje djece.
“Potpuno je neprihvatljivo da pripadnici policije koriste pretjeranu silu na ulicama i u pritvorskim jedinicama protiv mirnih demonstranata, ukljuujuću žene i djecu”, izjavila je Lydia Gall, HRW istražiteljica za Balkan i istočnu Europu. “Bosanske vlasti trebaju preuzeti mjere protiv policajca koji su odgovorni za ovo nasilje.”
Protesti u BiH počeli su 5. februara i još uvijek traju. Prvi talas nasilja desio se u Tuzli kada su demonstranti pokušali ući u zgrade kantonalne vlade pri čemu je nastao sukob između pripadnika specijalnih jedinca i demonstranata. U talasu nasilja, više osoba širom gradova u BiH u kojima su protesti u toku, je povrijeđeno, te je nanesena materijalna šteta na brojnim objektima.
HRW je razgovarao sa nekoliko žrtava policijskog nasilja, među kojima su i novinari, a koji su rekli da ih je policija napala dok su izvještavali o protestima.
“Koristiti nasilje protiv novinara koji samo izvještavaju o protestima je napad na slobodu medija”, rekla je Gall.
BiH Ustav sadrži Europsku konvenciju o ljudskim pravima, te Međunarodnu konvenciju o građanskim i političkim pravima. Obje podrazumjevaju pravo na slobodno okupljanje i na slobodu govora.
“Od vitalnog je značaja za BiH poštivanje prava na mirno okupljanje i slobodu govora. To znači da policajci i drugi koji krše ta prava moraju odgovarati”, rekla je Gall.
PROSVJEDI JOŠ TRAJU: Osim u Sarajevu, u petak se šetalo i u drugim gradovima u Federaciji BiH, ali su demonstracije sve manjeg intenziteta, javlja RSE. Protesti su održani u Zenici, Bugojnu i drugim gradovima u BiH.
MOSTAR: Na više lokacija u Mostaru u petak su osvanuli transparenti, a jedan od njih s natpisom "Kuhari kaosa" postavljen je u blizini zgrade u kojoj je ranije bio smješten Regionalni ured visokog predstavnika.
Transparent je ubrzo sklonjen, kao i transparent ispred zgrade Rektorata Sveučilišta u Mostaru.
Mladi Ljubušaci, okupljeni oko udruženja “Agape”, na Dan općine Ljubuški, postavili su na ulice tog grada osmrtnice za privredne i druge institucije koje su proteklih godina prestale s radom (Duhanska stanica, hotel Bigeste, kino Radnik, tvornica Đuro Salaj, porodilište Ljubuški, vinarija Ljubuški) kako bi skrenuli pažnju na probleme koji muče njihov grad i opštinu. “Osmrtnice” su brzo skinute.
Udruženje ratnih veterana Republike Srpske odustalo je od novog protestnog okupljanja zakazanog za subotu u Banjoj Luci.
TUZLA: Iako Plenum građana i građanki Tuzlanskog kantona još uvijek nije diskutovao o imenu novog mandatara, u javnosti se pominju imena pojedinih kandidata.
Neformalna grupa "Udar", iza koje stoji Aldin Širanović, dostavila je Kolegiju Skupštine TK svoje prijedloge potencijalnih mandatara za sastav ekspretne Vlade TK.
Iz "Udara" su Skupštini TK predložili imena tri kandidata i to: Edina Osmanbegovića, Saliha Delića i Mirsada Merdića.
Ranije je Udruženje poljoprivrednika "Agroinkunator" saopštilo kako je njihov kandidat za mandatara Midhat Glavić. Ukoliko njihov prijedlog ne bude prihvaćen, naveli su kako očekuju da će Glavić biti imenovan za novog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva jer je riječ, kako su naveli, o stručnoj, nestranačkoj i nekompromitovanoj ličnosti.
Pretpostavlja se da će o kandidatima biti govora na narednoj sjednici Plenuma, koja je zakazana za subotu u 18 sati u BKC-u Tuzla.
Sindikalne organizacije preduzeća čiji su radnici učestovali u demonstracijama 5., 6. i 7. februara Kolegiju Skupštine TK nisu dostavili svoje prijedloge, ali su neslužbeno naveli kako bi željeli da ministar zdravstva bude Enes Brkić, a unutrašnjih poslova Amir Husić.
ZENICA: Grupa nezadovoljnih Zeničana i danas se okupila na protestno okupljanje građana i organizovano sa Trga Alije Izetbegovića ponovno napravili mirnu šetnju kroz centar grada do zgrada Općine Zenica i Vlade ZDK-a. U grupi od oko 300 građana najveći broj je bio nezaposlenih radnika i penzionera.
Predstavnici Plenuma građana su istakli da ne odustaje od svojih ranijih zahtjeva, koji treba da se rješavaju na sjednici Skupštine ZDK-a, koja je zakazana za utorak, 25. februara.
Na Plenumu građana, održanom u četvrtak 20. februara, odlučeno je da se od Skupštine ZDK traži hitna isplata sredstava za kategoriju Civilnih žrtava rata, uplata jednokratnih novčanih pomoći za kategorije demobilisanih boraca, i isplata invalidnina za korisnike kojima je rješenjima promijenjen ili ukinut status, a preostali dio duga po predhodnom rješenju nije isplaćen.
Povezani članci
Kantonalne skupštine izbjegavaju zahtjeve građanaSkupštine kantona samo djelimično ispunile zahtjeve
File je priznao opravdanost bunta u BiH i to je pozitivan znak
Kakvi su to čuvari nacionalnog interesa čija nacija gladuje?