Četvrtu godinu za redom u Gradu pod Srđem održava se mali, ali važan festival – "Čovjek na Zemlji", koji se bavi pitanjima odnosa prema prirodi, podizanjem svijesti o značaju zaštite okoliša te pokušava vratiti zagubljene vrijednosti zajedničkog života u lokalnoj zajednici.
Festival počinje biciklističkom điratom 30. svibnja u 17 časova, da bi nakon toga u Arheološkom parku Orsula svi ljubitelji putovanja mogli da uživaju u predavanju Ive Frangeša o iskustvu putovanja biciklom od Zagreba do Istanbula. Uz svakodnevne radionice i predavanja, publika će moći da vidi i tri filma "Tajni život biljaka", "Na more" i "Bez šminke".
Organizator festivala je istoimena udruga koju čine Martina Dragaš, Lado Pletikosić, Maja Čalić i Ivana Butigan. U razgovoru za KontraPRESS Maja i Ivana pojašnjavaju šta su spremili za publiku u Dubrovniku, zašto je biciklizam jedna od osnovnih ideja festivala ove godine te kako je festival primljen u lokalnoj zajednici.
KONTRA: Šta ove godine publici nudi “Čovjek na Zemlji”?
Maja: Festival je, kao i u protekle četiri godine, vrlo raznolik. Što bi se reklo: za svakog po nešto. Jedna od većih akcija koje radimo ove godine je okupljanje svih ljubitelja biciklizma i kretanja na vlastiti pogon. U tu svrhu organiziramo prvu “điratu oko Grada” kako bi ukazali na to da se sve više građana Dubrovnika opredjeljuje na ovaj zdrav i održiv oblik transporta, kao i na probleme nedostatka infrastrukture i slobodnog kretanja pješaka, roditelja s kolicima i invalida. Nadamo se da će ova akcija imati odjeka u Dubrovniku i utjecati na buduće aktere prostornog i prometnog planiranja.
Ivana: Istražit ćemo i oblike te smisao samih putovanja. Također, naš festival je kao i do sada bogat edukativnim sadržajem. Kroz mnoga predavanja, praktične radionice i film nastojimo svim generacijama, približiti teme održivog putovanja, zdrave prehrane, botanike, obiteljskih odnosa, poljoprivrede i tradicijskih zanata.
KONTRA: Može se, dakle, reći da je biciklizam počeo da osvaja Grad pod Srđem?
Maja: Dubrovnik je prometnom kulturom i infrastrukturom, te brdovitim terenom potpuno neprilagođen biciklistima. Godinama je samo nekoliko pojedinaca vrtilo pedale svojeg ljubimca. Danas se situacija mijenja i sasvim je prirodno sresti bicikliste na cesti. Uveliko je tome pridonijela popularizacija biciklističkog turizma u cijelom svijetu. Ovaj oblik putovanja iznimno je osjetljiv, pa je nužno povećanje svijest o biciklima kao ravnopravnim sudionicima u prometu. Mi smatramo da Dubrovnik, koji ima velike prometne probleme, mora potražiti riješenja u poboljšanju infrastructure za bicikliste, pješake i javni prijevoz, a nikako u stvaranju uvijeta za povećanje automobilskog prometa.
Ivana: Ne smijemo zanemariti ni sve veći broj turista koji dolaze biciklima te bi im taj dolazak trebalo olakšati i stvoriti uvjete za ugodan boravak u našem Gradu. Kada smo prošle godine i sami išli na put biciklima po južnoj Italiji uvidjeli smo da je tako malo potrebno za uspješan biciklistički turizam. Biciklističkim đirom oko Grada želimo ukazati na potrebu razvoja biciklističke kulture.
KONTRA: Koja je osnovna ideja “Čovjeka na Zemlji”?
Ivana: Festival, a zatim i udruga, nastali su zbog našeg osobnog interesa za zaštitu okoliša i održive principe razvoja, što je ubrzo prepoznalo mnogo Dubrovčana i vidjeli smo da postoji velika potreba za znanjem i učenjem iz tih područja. Želja nam je bila kroz festival okupiti sve ljude s idejom i iskustvom koji će podučavati i ponuditi alate održivog razvoja bilo kroz tradicionalne ili inovativne metode.
Maja: Samo ime našeg festivala “Čovjek na Zemlji” preispituje tri osnovna problema: čovjekovog odnosa prema planetu i okolišu, odnosa prema radu i hrani koju jedemo te poremećenim moralnim i kulturnim vrijednostima modernog vremena nastalih kao posljedica utrke za profitom nauštrb svega što nas okružuje. Zbog toga posebnu pažnju posvećujemo edukaciji djece i mladih kako bi, bar nekima, usadili neke vrijednosti koje se moraju prenijeti i na buduće generacije.
KONTRA: Kako je festival prihvaćen u lokalnoj zajednici? Mijenja li se odnos prema okolišu?
Ivana: Područje Dubrovnika zadnjih je desetak godina izloženo velikom turističkom pritisku masovnog kruzerskog turizma, a u planu je i gradnja ogromnog apartmanskog naselja na platou Srđa i hidroelektrana u podzemlju izvora rijeke Omble. Dubrovčani se nisu najbolje snašli pred ovim naletom neodgovornog pristupa prirodnim resursima. Velik broj udruga civilnog društva koje su se okupile u inicijativu “Srđ je naš” godinama ukazuju na štetnost svih ovih projekta za okoliš. Ipak nisu uspjeli doprijeti do većine stanovnika što bi uveliko olakšalo borbu Davida i Golijata.
Maja: Ovo je maleni festival i već četvrtu godinu skromno, ali sigurno daje svoj doprinos u osvještavanju važnosti očuvanja životnog prostora, odgovornom odnosu prema prirodnim resursima, zaštiti prirode, te neumorno širi lepezu svih onih koji dijele te potrebe i interese. Iskustva koja mi kao organizatori imamo su predivna. Odmah smo bili prepoznati kao “ljudi iz Grada” koji pokušavaju na neki svoj način doprinijeti kulturnoj i obrazovnoj sceni, tako smo na svakom koraku nailazili na otvorena vrata.
Ivana: Pomažu nam brojni prijatelji, a taj krug se sve više širi i odavno je prešao granice našeg Grada i države. To nam je najljepši i najvrijedniji dio priče. Povezivanje pojedinaca i udruga na nacionalnoj razini danas je rezultiralo snažnom mrežom civilnog društva koje je spremno mijenjati sistem iznutra.
Uz udrugu "Čovjek na Zemlji" u okviru festivala učestvuju i sledeće udruge i institucije: Prirodoslovni muzej Dubrovnik, Arheološki park Orsula, Kinematografi Dubrovnik, Art radionica Lazareti, Zavičajni muzej Konavala, Agroturizam Konavle, Udruga Populus, Slow Food Dubrovnik, Adventure Dalmatia, Udruga Kinookus, MK Dvije Rote i HPD Sniježnica.
