Izgrađene 1952. i 1954. godine UNIS “Pobjeda”, fabrika namjenske industrije i HI “Azot”- fabrika azotnih jedinjenja, bile su okosnice privrednog razvoja Goražda.

Ove firme, koje su, uz Tvornicu za preradu žice u Kopačima i Građevinsko preduzeće “Drina”, upošljavale više od 11.000 radnika, najviše su doprinijele da se Goražde teritorijalno razvije i dobije status industrijskog, te privrednog i kulturnog centra cijele Gornjedrinske regije.

Danas, Bosansko-podrinjski kanton Goražde u odnosu na ostatak Federacije BiH ima najveću stopu zaposlenosti i najveću stopu izvoza, zaposleno je nešto više od 6.000 ljudi, dok je oko 3.600 nezaposlenih prema evidenciji Službe za zapošljavanje.

Protesti započeti u Tuzli, koji su se prenijeli na ostatak Bosne i Hercegovine, desili su se i u Goraždu.

Solidarnost sa građanima iz drugih gradova, neadekvatna socijalna zaštita, nedostatak socijalne pravde, nezaposlenost, uslovi obrazovanja, liječenja, transparentan proces zapošljavanja u svim pravnim licima i omogućavanje  zapošljavanje najbolje rangiranog, a ne najpodobnijeg kandidata, samo su neki od razloga zbog kojih su građani i u ovom gradu izažli na ulice.

Za razliku od drugih gradova, gdje su na ulice izašli uglavnom obespravljeni građani, svedeni na ivicu egzistencije, prvih nekoliko dana u Goraždu su proteste predvodili goraždanski privrednici.

Zajedno sa svojim zaposlenicima, predstavnici firmi Bekto Precisa i EMKA Bosnia iz Goražda, te članovi neformalne grupe građana, tog 7. februara, su se okupili pred zgradom Vlade Bosansko-podinjskog kantona Goražde i tako izrazili nezadovoljstvo radom Vlade Kantona, tražeći njenu neopozivu ostavku. Tražili su da se stvore bolji uslovi za nova zapošljavanja i razvoj grada, koji se, kako su istakli, „javašlukom i nemarom općinskih i kantonalnih vlasti, pretvara u zapuštenu provinciju oronule infrastrukture, palanačke nekulture, gdje rođaci i prijatelji imaju prioritet u zapošljavanju“. 

Predstavnici druge grupe građana su tražili da se, bez obzira ko predstavlja izvršnu vlast, krene u sistemske reforme i time osiguraju bolji uslovi za zbrinjavanje i ugroženih kategorija stanovništva.

Protesti od petka,  nastavljeni su u ponedjeljak, 10. februara. Tog dana sastao se Kolegij Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde koji je zakazao održavanje vanredne sjednice za petak 14. februar na kojoj se trebalo raspravljati o prispjelim zahtjevima. Na dan održavanja skupštine zakazan je i nastavak protesta.

Istoga dana (10. Februara), vlasnici  firmi, koji su sa svojim radnicima bili aktivni učesnici protesta, postigli su Sporazum  koji su ispred kantonalnih vlasti potpisali predsjedavajući Skupštine Kantona Suvad Došlo i premijer Emir Frašto, nakon čega je uslijedilo prvo otkazivanje protesta, a zatim i otkazivanje vanredne sjednice Skupštine Kantona.  

Ovim su goraždanski protesti trebali biti okončani, a Vlada i Skupština bezbrižno nastaviti sa svojim „radom“ do kraja mandata. Ali!

Plenumsko organizovanje

Povlačenjem privrednika i njihovih radnika, građani su i dalje ostali okupljeni oko neformalne grupe građana koja je, malo po malo, dobijala na masovnosti i organizovanjem kroz Plenum građanki i građana Goražda  22. februara usvojili su prvi Proglas. Zahtjevi su upućeni kantonalnim vlastima i traženo je da se o njima očituje Skupština Kantona na prvoj narednoj sjednici koja je u međuvremenu zakazana za 26. februar.

Proglasom je pozvana Skupština Bosansko podrinjskog kantona Goražde, da u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima i svim  neophodnim pravnim mehanizmima kojima je dužna osigurati sigurnost i ekonomsku stabilnost Kantona i građana koji u njemu žive, građani, organizovani u Plenum građanki i građana Goražda od Skupštine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, su između ostalog zahtijevali:

1. Da se ukine i obustavi isplata tzv. “bijelog hljeba”, odnosno isplate plata Premijeru, ministrima i profesionalnim poslanicima za period nakon prestanka vršenja dužnosti. U vezi s navedenim, tražimo da

- Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, bez odlaganja, na sjednici zakazanoj za 26.02.2014. godine, po hitnom postupku uvrsti kao tačku dnevnog reda Zakon o izmjenama i dopunama  Zakona o naknadama plaćama poslanika i plaćama funkcionera koje bira, imenuje ili čiji izbor ili imenovanje potvrđuje Skupština BPK-a Goražde kojim se član 22. Zakona briše

2. Smanjiti primanja poslanicima u Skupštini Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, po svim osnovama, u ukupnom iznosu koji neće biti manji od 50 % primanja po postojećim propisima.

U cilju realizacije navedenog tražimo da Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražden na prvoj narednoj sjednici zakazanoj za 26.02.2014. godine, po hitnom postupku uradi sljedeće:

- Usvoji Amandman na Ustav Bosansko podrinjskog kantona Goražde kojim se član 26 briše ili usvoji Amandman na Ustav Bosansko-podrinjskog kantona Goražde kojim se Član 26 mijenja i glasi: „Naknada poslanicima Skupštine biće utvrdena Zakonom Kantona“. 

- Stavi van snage zakon ili član zakona kojim je definisana profesionalizacija mandata poslanicima u Skupštini Bosansko-podrinjskog kantona Goražde

- Ukidanje naknada za sve komisije koje formira Skupština Kantona  kupstinske komisije, kao i ukidanje svih drugih naknada i beneficija poslanika u Skupštini Kantona. 

- Uštede iz stava 1. i 2., Izmjenama i dopunama budžeta Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, usmjeriti na sljedeće kodove:

a) 1/2 Kreditiranje zapošljavanja i samozapošljavanja

b) 1/4 Kreditiranje zapošljavanja u poljoprivredi

c) 1/4 Osnovati Fond za pomoć u liječenje od teških bolesti za koje je potrebno više od 10.000 KM.

A onda je uslijedila Skupština

Nakon održanih Protesta, Plenuma i usvojenih Proglasa, ni lokalni vlastodršci nisu mirovali, pa je tako na sjednici Skupštine, osim predstavnika Plenuma građanki i građana Goražda, nastup zabilježio i predstavnik „Plenuma podrške vladi BPK Goražde“, koji je, u svom izlaganju pokušao da diskredituje Plenum i njegove predstavnike ističući kako su brojni građani uz ovu vladu i ovu vlast.

Ništa bolje se nisu ponašali ni izabrani zvaničnici, koji su išli tako daleko da su članove Plenuma nazivali i „lopovima“, koji su nisu krili svoju lažnu zbunjenost i iznenađenje nezadovoljstvom građana, pa su kroz svoja izlaganja postavljali pitanja tipa: „Zašto se oni bune, pa dobar dio njih radi?“ Dok su sebe tapšali po ramenima kantonalni poslanici su nastavili sa pokušajima  diskreditovanja i omalovažavanja građana, postavljajući pitanje „Ko je taj i šta hoće taj Plenum (ili kako to neki poslanici imaju običaja reći „tamo neki Plenum, neke neformalne grupe“)?“.

„Hoću slobodu govora, hoću da se uvažava riječ naroda! Hoću da moji bivši saborci i njihove porodice žive dostojan život, jer nije dostojan život imati samo jesti hljeba, već imati posao, platu, topli obrok, troškove prevoza, regres... i ne mora to biti sve 3.700,00 KM, koliko primi predsjedavajući Skupštine, a što bi bilo dovoljno za pristojnu platu najmanje tri čovjeka. Narod vas je birao gospodo, i nije važno da li nas je 10 ili 50 ili 100 ili 1.000 i mi smo narod. Čekate platu za februar, a niste odgovorili narodu, niste se čak potrudili ni da pročitate zahtjeve koje vam je fini i mirni goraždanski narod uputio, iako je prošlo više do dvadeset dana otkako su zahtjevi dostavljeni Skupštini Kantona. Jesmo li trebali paliti i žariti pa da nas bolje poštujete?“ – odgovara im Esma Drkenda, predstavnica Plenuma koja je pristustvovala sjednici kantonalne Skupštine,  na kojoj je bila izložena žestokim verbalnim napadima od pojedinih poslanika i njihovih satelita okupljenih oko „Plenuma podrške kantonalnoj vladi“.

Iako su imali priliku da se obrate predstavnici Plenuma,  o zahtjevima Plenuma se nije raspravljalo niti odlučivalo na ovoj sjednici. Ipak dio zahtjeva koji se odnosi na ukidanje tzv. „bijelog hljeba“ i naknade za sjednice  skupštinskih komisija kroz „interventne mjere Vlade Kantona“ je prihvaćen, a plate poslanicima su umanjene za čitavih 10%.

Bez obzira na sve prijetnje i pokušaje političke manipulacije, Plenum ostaje kod svih ranije iznesenih zahtjeva, a prvenstveno će istrajati u borbi za socijalnu pravdu i dostojanstvo svih građana.