"Jednostavno, na silu ne ide. Ovo za mene nije utakmica, neka igraju sami."

Ovim je rečima predsednik Vlade Hrvatske Zoran Milanović objasnio događaje koji su se u Vukovaru odigrali 18. novembra, na dan kada je obeležena 22. godišnjica pada grada. Umesto sećanja na žrtve - više od 1.000 ljudi poginulih tokom višemesečnog granatiranja od strane pripadnika JNA i paravojnih srpskih jedinica - centralno mesto hrvatskih i regionalnih medija zauzeo je takozvani Stožer za odbranu hrvatskog Vukovara, koji se prethodnih sedmica isticao u uklanjanju ćiriličnih tabli sa ulica, zbog čega je u otvorenom sukobu s Vladom. Taj je sukob kulminirao u ponedeljak u Vukovaru.

Naime, iako je prethodno bilo najavljeno da će gradom prošetati jedna, zajednička, Kolona sećanja, na čelu sa državnim vrhom Hrvatske, Stožer je u ponedeljak ipak oformio svoju povorku. I više od toga - opstruisao je šetnju do Memorijalnog groblja. Naime, dok je u krugu vukovarske bolnice tekao zvanični program komemoracije, predstavnici Stožera su poveli svoju kolonu ka groblju, dok je kraj programa sačekalo oko 200 ljudi, među kojima su bili predsednik i premijer države te deo ministara i predsednik Hrvatskog sabora.

Dve povorke su se srele na jednoj raskrsnici, gde su ljudi iz Stožera napravili "barikade" od sveća i telima preprečili put "suparničkoj" grupi. Procenivši da će se provokacije te vrste nastaviti, državni čelnici su odustali od obilaska Vukovara i uputili se direktno na Ovčaru.

Ubrzo je zvanični Zagreb demantovao medijske napise da je državni vrh odustao od učestvovanja u Koloni sećanja. Prema njihovoj verziji, bili su sprečeni da se priključe povorci.

"Mi smo mogli proći uz pomoć policije, ali to nije bilo niti mjesto niti vrijeme, niti treba Vukovar koristiti za takve stvari. Mi smo došli svi skupa u dobroj volji, željeli smo najbolje, željeli smo se pokloniti sjećanju onih koji su dali najvrijednije - svoj život za našu slobodu, međutim gospoda nam to nisu dozvolila", rekao je predsednik Ivo Josipović.

Premijer Zoran Milanović još je oštriji: ono što se dogodio u Vukovaru je, kaže, opstrukcija ljudi koji ne predstavljaju nikoga.

"To nije nikakva podjela nego jedna obična prizemna politička podvala, pri čemu je jedan broj ljudi pristao biti objektom te podvale", izjavio je Milanović.

Prema rečima šefica hrvatske diplomatije Vesne Pusić, Vukovar je još jednom bio žrtva politikanstva.

"To je bila blokada stranačke milicije. Organizirana, sa slušalicama, s dojavama, direktno blokada Vlade, predsjednika države i predsjednika Sabora", izjavila je ministarka Pusić, koja je takođe bila u Vukovaru.

Ministar branitelja Predrag Matić Fred, koji je i sam preživeo vukovarsku tragediju, pomirljivo je kazao da "nije važno tko je bio na početku, a tko na kraju Kolone sjećanja".

U državničkoj povorci bili su prvi put i predstavnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

"Na veliku vukovarsku nesreću, ovo je još jedna nesreća. Treba učiniti sve da se to više nikada ne ponovi", izjavio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća i potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.

S druge strane, članovi Stožera javno likuju. Tomislav Josić, predsednik ovog udruženja, uspeo je da u Vukovaru detektuje dve Hrvatske: "vukovarsku i nevukovarsku". Ova druga je, kaže, izgubila.

"Osjećaji su pomiješani, i ljutnja i bol i patnja, meni je drago što se pokazala razlika između nevukovarske i vukovarske Hrvatske. Vidjeli ste i sami gdje je bio narod. Idemo svojim putem dalje do ostvarenja cilja", izjavio je kratko Josić.

No, ne veruju svi Josiću kada se poziva na narod i masovnost svoje kolone. Novinar Drago Hedl, koji je bio u Vukovaru, kaže da se Stožer na prevaru odveo deo ljudi u svoju povorku.

"Stožer je na neki način izmanipulirao dio ljudi koji su došli. Njihova kolona je stajala paralelno, vrlo blizu mjestu kolone koju je oformio državni vrh. Oni su krenuli sa svojom kolonom puno ranije, pa se dobar dio ljudi priključio toj povorci misleći da je to zvanična šetnja", kaže Hedl za Kontrapress.

Prema njegovim rečima, Stožer je ovim incidentom želeo da pokaže zvaničnom Zagrebu svoju snagu.

"Događaj iz Vukovara ide u prilog najviše ljudima koji se ne slažu s tim što je na vlasti socijaldemokratska opcija. Naime, ova Vlada je izabrana na slobodnim, demokratskim izborima. Jasno je da Stožer ne prizanje izbornu volju građana. Ovo je situacija koja je vrlo zabrinjavajuća i koja govori o tome da se zapravo vlast pokušava srušiti van izbornog procesa. Najtragičnije je što se to čini u Vukovaru, gradu koji je u prošlosti doživeo tragičnu sudbinu", ističe višestruko nagrađivani novinar nekadašnjeg Feral Tribunea, autor knjige o Branimiru Glavašu, koji je sarađivao na dokumentarcu "Vukovar, poslednji rez".

Među šetačima u povorci Stožera bio je i predsednik opozicionog HDZ-a Tomislav Karamarko koji je izjavio da je u Vukovaru Hrvatska bila jedinstvena, a da se izdvojila samo mala grupa ljudi.

Bojkot državne povorke u Vukovaru je, prema rečima publiciste i kolumniste zagrebačkog nedeljnika "Novosti"  Marinka Čulića, uspeo. Stožer i desnica su, dodaje, pokazali da je u ovom trenutku znatno organizovaniji od državnih čelnika.

"Ovaj uspjeh Stožera ipak treba relativizirati. Oni ništa neće napraviti ukoliko ne dokažu da imaju na svojoj strani većinu ne samo na vukovarskim ulicama, već i drugdje u zemlji. To je malo veći zalogaj. Ja mislim da oni tu većinu nemaju. Međutim, ona se može, sticajem ovih loših ekonomskih prilika, nezadovoljstvom vladom itd. nekako navući. Baš kao što se ta većina može navući i ukoliko ovaj lijevo-liberalni blok ne bude dovoljno načisto sa sobom šta treba napraviti u ovakvim situacijama i šire - u upravljanju zemljom", ističe Čulić u razgovoru za Kontrapress.

Postavlja se pitanje je li državna delegacija dobro reagovala time što se povukla iz šetnje? Drago Hedl smatra da je to bio dobar izbor: "Bilo bi gotovo tragično da je državni vrh pokušao proći kroz kordon koji je prepriječio prolaz. Jedina realna odluka bila je da se odustane od šetnje."

Međutim, prema mišljenju Marinka Čulić, Vlada i predsednik Republike su dobro znali šta ih čeka u Vukovaru i morali su biti spremni na to. Deo odgovornosti leži i na Ivi Josipović, kaže naš sagovornik.

"Mislim da su tu provokaciju trebali izdržati i nastaviti dalje u koloni. Oni su se tu pokazali preosjetljivi, a nisu tu osjetljivost pokazali ranije u pripremi za današnji dan. To opet govori o njihovoj neorganiziranosti. Tu je bilo puno nemuštih i nepotrebnih neslaganja izmjeđu Milanovića i Josipovića, pri čemu je predsjednik nekim svojim stavovima zapravo pripremao događaj koji je izveo Stožer. A onda je sasvim uvrijeđen držanjem Stožera koji nije nikakva zatvorena knjiga. Sve se to od njega moglo očekivati i to što se očekivalo se i dogodilo", objašnjava Čudić.

Dan uoči godišnice pada Vukovara Stožer je počeo da prikuplja potpise kojim traže raspisivanje referenduma o pravima manjina. Podstaknuta uvođenjem dvojezičnosti u Vukovaru, gde, prema poslednjem popisu, živi preko 30 odsto srpskog stanovništva, ova desničarska udruga traži da se prag za uvođenje jezika nacionalne manjine poveća na preko 50 odsto. Što praktično znači da bi, prema Stožeru, Ustavni zakon o pravima manjina trebalo primenjivati u sredinama gde je manjina zapravo većina.

Ukoliko inicijativu podrži najmanje 450.000 ljudi, to bi mogao biti drugi referendum iniciran sa desnog političkog spektra. Datum prvog, na kojem će se odlučivati o definiciji braka, već je "izboksovala" desničarska grupa "U ime obitelji".

No, Marinko Čulić ne misli da će ovo ići tako glatko.

"Ja nisam siguran da će im to to tako lako poći za rukom, kao oni potpisi za definiranje braka. Ovo je ipak znatno delikatnije pitanje. Ali, oni više nemaju akcenat na 'pokazivanju mišića' na ulici, nego su ušli u sistem institucija. To znači da osmišljenije ulaze u naredne akcije i da ih nimalo ne treba potcijeniti", zaključuje Čulić.