Makedonija je dobila novu-staru vlast - VMRO DPMNE je osvojio do sada najveći broj glasova, što je dovelo do nove političke krize u zemlji. OEBS i nevladine organizacije upozorile su na brojne nepravilnosti i neregularnosti tokom izbornog procesa, od kupovine glasova do velikog broja mrtvih na glasačkim listama, zbog čega je vodeća opoziciona stranka Socijaldemokratski savez /SDSM/ vratila poslaničke mandate. Glavni odbor SDSM-a odbacio je izbore kao neregularne i pozvao na održavanje novog glasanja, a predsednik stranke Zoran Zaev optužo je vlast za "masovnu kupovinu glasova, u prisustvu i uz pomoć policije".
Samo nekoliko dana kasnije Freedom House je objavio izveštaj o slobodi medija u svetu u kojem je Makedonija najlošije plasirana od svih zemalja regije, s tim da je lošije plasirana nego prošle godine - pala je za dva mesta.
Problemi državne kontrole, gušenje nezavisnih medija, hapšenje na osnovu fabrikovanih tužbi, prozivanje i javni linč novinara koji se usuđuju da otvoreno govore o korupciji ili kritikuju vlast, deo su svakodnevnice novinara u Makedoniji.
Dan nakon što je sa novinarskim bendom "Reporteri" promovisao prvi album, za KontraPRESS govori Borjan Jovanovski, urednik Nova TV, jedne od retkih medijskih kuća koja uspeva da opstane pod vlašću Gruevskog bez žrtvovanja osnovnih postulata profesije.
KONTRA: Kakva je situacija u Makedoniji nakon pobede VMRO?
Jovanovski: VMRO DPMNE je osvojio rekordan broj glasova na ovim izborima. Paradoksalno, meni ovo izgleda kao Pirova pobeda.Makedonija iz izbora izlazi oslabljena. Ovaj izborni ciklus je na površinu izvukao neke poznate slabosti. Partokratske državne institucije su se u ovom izbornom ciklusu manifestovale u dosada najeksplicitnijoj formi. Državna administracija je bila stavljena u službu vladajuće stranke. Važne državne institucije kao što je javno tužilaštvo su izložene do sada najvećem iskušenju.
Prošle su dve nedelje od kada je opoziciija objavila audio zapis na osnovu kojeg postoje veoma releventne sumnje da je sam premijer učestvovao u veoma koruptivnoj prodaji Makedonske banke. Releventne institucije još nisu u mogućnosti da se objave da li je na tom audio zapisu zaista glas premijera i da li je snimak autentičan. Ovaj izborni ciklus je isto tako pokazao najvulgarnije lice stanja slobode medija. Sve u svemu Makedonija je otvoreno demonstrirala slabost osnovnih stubova demokratske države što će se svakako veoma negativno odraziti na međunarodnu poziciju države i pre svega imati konsekvence u procesu evroatlantskih integracija. Ovi trendovi vode ka aktueliziranju mogućnosti da Makedonija izgubi status kandidata u EU kao i preporuku za početak pregovora za članstvo. Činjenica da ni jedan međunarodni faktor nije uputio čestike pobednicima (stranki i predsedniku) govori da je ovaj put ozbiljno doveden u pitanje demokratski kredibilitet države.
KONTRA: Kolika je realna snaga opozicije?
Jovanovski: Opozicija je odlučila da ne prihvati poslaničke mandate.Strategija opozicije za sada deluje konfuzno, bez konkretnije ideje kako će dalje delovati i kakve će biti posledice ove odluke na političku scenu u Makedoniji, ali i unutar najveće opozicione stranke. U svakom slučaju, kriza u opoziciji je dodatan faktor rizika za stabilnost države nakon krize u kojoj su se našle institucije države.
KONTRA: Da li postoji alternativa aktuelnim političkim strankama?
Jovanovski: Teško je prepoznati alternativu i kada bi je bilo. Moje mišljenje je da je javnost u Makedoniji lišena mogućnosti prepoznavanja bilo kakve alternative imajući u vidu medijsku scenu koja je kompletna okupirana interesima vladajuće stranke. U Makedonii je već davno suspendirana debata kao par exelans demokratski mehanizam.Svaki pokušaj kritiziranja vladajuće stranke ili alternativnih pojava je izložen brutalnoj egzekuciji provladinih medija koji sve što misli drugačije od vladajuće stranke proglašavaju štetočinom nacionalnih interesa ili u boljoj varijatni jednostavno ignoriraju. U tim okolnostima teško je govoriti o mogućnosti pojave bilo kakve alternative.
KONTRA: OEBS je utvrdio da je kampanja bila neravnopravna te mnoge nepravilnosti. Da li ove ocene utiču na vladajuću stranku ili na biračko telo?
Jovanovski: Nalazi monitoring misije su privilegija manjih grupa javnosti koja se informira na nekoliko portala koj još objavljuju po nešto . U protivnom, mejnstrim mediji, glavne nacionalne TV stanice koje su pod kontrolm vlasti, uopšte nisu javili za negativne nalaze monitoring misije. To je bio slučaj i sa takozvanim javnim radiodifuznim servisom tako da je veoma teško govoriti o uticaju ocena OEBS na javnost.
KONTRA: Vladajuća albanska partija DUI, koja je u koaliciji sa VMRO DPMNE, pozivala je na bojkot izbora. Kakav je odnos albanskih partija prema novoj vlasti?
Jovanovski: Ukratko-klijentelisticki. Obe etničke albanske poltičke partije su u trci ko će se više dopasti vladajućoj VMRO DPMNE kako bi se našli u novoj vladinoj koaliciji.
KONTRA: Makedonija doživljava procvat nacionalizma, dok s druge strane, ekonomski tone sve dublje i dublje. Koliko nacionalistički diskurs vladajuće stranke i izmišljanje mitova, koji su materijalizovani na svakom koraku po skopskim ulicama, imaju veze sa izolacijom koja je nametnuta neuspešnim pregovorima sa Grčkom oko imena?
Jovanovski: To je više nego očigledno. Makedonija je sve do 2008. godine bila miljenik međunarodne zajednice. Država koju svi sažaljevaju što je izložena iracionalnim zahtevima Grčke da promeni ime. Grčka diplomatska agresivnost je imala male uspehe do 2008. Do preokreta je došlo kada je Makedonija upala u mitomaniju omogućavajući na taj način Grcima, a i nekim drugim susedima, da dobiju argumetaciju za njihovu priču da je Makedonija zainteresovana za njihove nacionalne interese.
KONTRA: Kako porast nacionalizma utiče na međuetničke odnose u Makedoniji?
Jovanovski: Međuetnički odnosi su kontinuirano oslabljeni. Ovi odnosi se održavaju na taj način što obe vladajuće strane, makedonska i albanska, svako hrani svoj nacionalizam u svom kavezu. Trend slabljenja demokratskih institucija je opasnost koja može omogućiti da se nacionalističke zveri sa obe strane jedan dan nađu na istom prostoru ili u istom kavezu.
KONTRA: Novinar Kežarovski je osuđen zbog „objave imena zaštićenog svedoka“, koji je to postao tek dve godine nakon napisanog članka. Šta se zapravo desilo?
Jovanovski: Desila se jasna demonstracija snage i moći vladajuće stranke. Hteli su staviti na znanje ko je ko po njihovim kriterijumima. Na našu sreću dobili smo veoma oštru reakciju od strane međunarodih faktora pa je Kežarovski sad pušten u kućni pritvor gde čeka odluku po žalbi na presudi koja kao što je poznato odredila pet godina zatvora Kežarovskom zbog toga što je navodno otkrio ime zaštićenog svedoka. Kežarovski je otkrio jedino trulež unutar policije.
KONTRA: Kakav je status novinara danas, onoga koji ne radi u vladinim medijima?
Jovanovski: Očajan je status i onih koj rade za te medije. Plaće su u proseku ne veće od 300 evra, a novinari imaju tretman megafona koje niko ne pita šta misle. Što se tiče onih koji ne rade za te medije ( a njih je veoma malo) oni su uglavnom zavisni od stranih fondacija jer su principi tržišne ekonomije odavno ukinuti na medijskom tržištu.
KONTRA: Kakav je odnos prema kritičkoj misli? Nedavno je pretučen aktivista Artan Sadiku, a veliki broj novinara i medija koji su kritikovali vlast su sklonjeni ili ugašeni na različite načine.
Jovanovski: Kritička misao ima tretman veleizdajnika nacionalnih interesa. Kao ilustraciju ću vam navesti komentar izvesnog TV voditelja u čijoj emisiji redovno gostuju premijer i predsednik države. On je prošle nedelje javno pozvao na linč u svom tekstu pod naslovom „Rezanje čireva“. Na njegovoj listi su desetak novinara koji kritikuju vlast. U tekstu se pozivaju institucije da raščiste sa, kako on kaže, grčkim i stranim plaćenicima, a ako to ne urade institucije, ovaj gospodin poziva da to uradi narod. Eto, to je tretman kritičke misli javno obznanjen preko TV voditelja koji sa premijerom i predsedikom ćaska na ’ti’.
KONTRA: Nova TV je jedan od retkih medija koji se još uvek bavi novinarstvom,dakle nije oglasni prostor vladinih struktura. Kako uspevate da funkcionišete finansijski i profesionalno u takvom okruženju? Ima li pritisaka?
Jovanovski: Snalazimo se. Uglavnom apliciramo ka raznim fondovima za podršku razvoja nezavisnog i istraživačkog novinarstva. Pritisaka konretnih nema. Problem je što vladajuća stranka preko svojih medija redovno diskreditira naše novinare u nastojanju da uništi njihov uticaj predsatvljajući ih kao strane plaćenike. Isto tako ignoriraju sve naše zahteve da daju izjavu ili intervju za nas. Cilj toga je da nas predstave kao jednostrane i opet na taj način da nas diskvalifikuju ili predstave da smo isti kao njihovi mediji, ali eto zastupamo neku drugu stranku. Moram reći da, ma kako cinično zvučalo, da sam ponosan što su uložili toliko para i energije da bi diskretditirali naša imena i naš autoritet koji smo sticali godinama unazad.