Europska komisija u srijedu pokreće proceduru temeljem članka 39. hrvatskog pristupnog ugovora, što podrazumijeva aktivaciju zaštitne klauzule o poduzimanju odgovarajućih mjera zbog kontinuiranog nepoštivanja europskog uhidbenog naloga, priopćila je u podne Europska komisija, a prenosi tportal.hr.

Mjere uključuju pojačani monitoring i suspenziju stavke 'Schengen facility' iz članka 31. hrvatskog pristupnog ugovora - potonje podrazumijeva sankcije u vidu zamrzavanja novčanih sredstava koji je u proračunu EU-a namijenjen pripremi ulaska Hrvatske u Schengensku zonu. 

Potpredsjednica Europske komisijeViviane Reding, zajedno s predsjednikom EK Joseom Manuelom Barrosom i povjerenikom za proširenje Štefanom Füleom, informirali su kolegij povjerenika o činjenicama vezanim za ovaj slučaj i dobili punu podršku za akciju temeljem članka 39. Učinili su to još u petak, tako da kolegij povjerenika danas nije raspravljao o tom pitanju, pojasnila je za tportal Mina Andreeva, glasnogovornica povjerenice Reding.

Komisija je započela konzultacije o predloženim mjerama s državama članicama, koje u roku od 10 radnih dana imaju mogućnost komentiranja mjera.

Ovakav potez dolazi nakon brojnih upozorenja Komisije i prepiske s hrvatskim vlastima tijekom ljeta, navodi Komisija, dodajući da je stalno tražila brzu i bezuvjetnu izmjenu hrvatskog zakonodavstva o provedbi europskog uhidbenog naloga kako bi se ono uskladilo s pravnom stečevinom EU-a. To je bila obaveza hrvatskih vlasti za vrijeme pristupnih pregovora. 

Ukratko, sada je i formalno pokrenuta procedura sankcija protiv Hrvatske zbog nepoštivanja europskog uhidbenog naloga. 

Ograničenje europskog uhidbenog naloga jasno je i ozbiljno kršenje zakonodavstva EU-a, piše tportal.hr.  Ono umanjuje legitimna očekivanja drugih država članica da će biti u mogućnosti zahtijevati predaju osumnjičenih i osuđenih kriminalaca iz Hrvatske u okviru brzog i učinkovitog sustava europskog uhidbenog naloga. Prema informacijama hrvatskih vlasti od 6. rujna 2013, ta država je zaprimila 121 zahtjev u sklopu europskog uhidbenog naloga, od kojih se 23 odnose na djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. Postoji, stoga, više od 20 zahtjeva pod europskim uhidbenim nalogom koja Hrvatska u ovom trenutku ne poštuje, priopćila je Europska komisija.

Premijer Zoran Milanović je na zasjedanju Sabora rekao da će zakon biti promijenjen i da će se tražiti odlaganje njegove primjene.