Na referendumu o definiciji braka, pobjedu je odnijela desničarska inicijativa koja traži da se brak definira kao zajednica između muškarca i žene. Prema prvim neslužbenim rezultatima referenduma na temelju 95,76 posto obrađenih biračkih mjesta, opciju ZA zaokružilo je 65,67 posto građana, a 33,72 posto ih je glasalo PROTIV. Nevažećih listića je bilo 0,61 posto.

To praktično znači da je preko 60 odsto izašlih glasača, stanovnika Hrvatske, podržalo definiranje braka kao zajednice između muškarca i žene, čime su direktno diskriminirani pripadnici seksualnih manjina.

S druge strane, inicijatori referenduma, okupljeni oko desničarske skupine "U ime obitelji", se ne mogu pohvaliti da su uspeli da motivišu građane da izađu na birališta: njihov poziv, uprkos mobilizirajućoj retorici koja je dominirala u danima uoči glasanja, prihvatilo je tek oko 37 odsto ljudi.

U Zagrebu je izlaznost je nešto manja od 50 posto. ZA je glasalo 54,95 posto birača, PROTIV 44,46 posto.

Prema dosad obrađenim rezultatima, građani u dalmatinskim gradovi su pretežito glasovali ZA, dok su Istrani i Riječani dominantno PROTIV. 

Aktualni podaci s gotovo 80 posto obrađenih biračkih mjesta pokazali su da je Istarska županija u većini glasala protiv ustavnog definiranja braka kao životne zajednice muškarca i žene. Naime, 57,75 posto građana Istre glasalo je protiv, dok je za zaokružilo 41,48 posto birača u Istarskoj županiji.

Protiv ustavnog definiranja braka izjasnila se i Primorsko-goranska županija. Prema podacima s 75 posto obrađenih biračkih mjesta, protiv se izjasnilo 51,46 posto birača u toj županiji, dok je za bilo 47,99 posto.

Splitsko-dalmatinska županija glasala je ZA (74,86 posto), PROTIV je bilo 24,53 posto. Splićani su glasali na slijedeći način, 64,41 posto birača bilo je ZA, 35,01 zaokružilo je PROTIV.

Održavanje referenduma - koji porezne obveznike stoji 47 milijuna kuna -zatražila je inicijativa 'U ime obitelji' nakon što je prikupila oko 750.000 potpisa. 

Prema riječima ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić, ovi rezultati predstavljaju ozbiljno upozorenje.

"Ništa se neće promjeniti u formalno-pravnom smislu, ali ovo je jedna čisto ideološka poruka i zato ne mislim da nas to treba ostaviti hladnima. Danas počinje borba za dobru, čovjekoljubivu Hrvatsku", rekla je Vesna Pusić za HRT. 

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović ističe da rezultati nisu iznenađujući, ali jesu razočaravajući.

"Treba poštivati volju izraženu na referendumu, međutim rezultat ne smije biti povod novim podjelama u društvu", kaže Josipović te dodaje da iza referenduma stoje političke snage koje žele zamijeniti sadašnju Vladu.

Novinarka Barbara Matejčić u razgovoru za KONTRApress ističe da su građani, uprkos referendumskom pitanju koje "podilazi konzervativnom moralu hrvatskih građana" niskom izlaznošću pokazali da im pitanje ustavnog definisanja braka, ipak, nije toliko važno.

"Manje od rezultata referenduma, koji su  očekivani, plašila me je mogućnost da se na valu ove inicijative formira nova desna politička opcija ili ojača postojeća mala i nevazna stranka Hrast čiji su članovi čelni ljudi inicijative, no kroz kampanju se razotkrilo da nemaju za to potrebnih kapaciteta tako da se nadam da će ih nakon referenduma ponovno progutati anonimnost", rekla nam je Barbara Matejčić.

"Za referendum je", dodaje, "prvenstveno kriva vlada, odnosno saborska većina koja nije iskoristila mogucnost da traži ustavnost referendumskog pitanja, ne želeći se zamjerati dijelu birackoga tijela, a vjerojatno ni Crkvi, čime su se, bez obzira na javno, pojedinacno  izjasnjavanje oko glasanja na referendumu, jasno oprijedijelili za politički konformizam i protiv zaštite ljudskih prava. Ono što ipak očekujem od njih jest da donesu dobar zakon o životnom partnerstvu čime bi zakonski zaštitili hrvatske građane koje su sada izigrali."

Za Dragana Markovinu, profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu, rezultati glasanja i izlaznosti su očekivani.

"Ono čemu smo na kraju u Hrvatskoj danas svjedočili, svodi se na to da je klerikalna ultradesnica napravila prvi korak u ataku na građansku državu, zahvaljujući čemu će dobiti krila za daljnje akcije. No moje je duboko uvjerenje da je riječ o pirovoj pobjedi. S jedne strane, doživjeli su sramotno mali odaziv, pri čemu je njihov prijedlog dobio manje glasova, no što je skupljeno potpisa", ističe Markovina za naš portal.

On dodaje da se sada može očekivati da će "ovaj sramotni proces kojem smo svjedočili konačno rezultirati time da definitivno zatvorimo vrata za ovakvu vrstu kolektivnog refendumskog orgijanja".

"U konačnici, s treće strane ovo je ludilo utjecalo na buđenje civilnog sektora i građanske scene, kojoj je valjda konačno postalo jasno s kim imamo posla. Ukratko, čeka nas još puno muke, ali dugoročno ludilo nema šanse", zaključuje Markovina.  

Prema rečima aktiviste Srđana Dvornika, "čuvari" porodičnih vrednosti su svoju priču uspešno plasirali kao borbu za očuvanje tradicionalne porodice.

"U osnovi, samo se pokazalo kakvo je ovo društvo, podložno kolektivizmu, zaklanjanju iza tradicije i odbojno spram svega što odstupa od većinskog obrasca. To je sve, dakako, pojačano očito dobro financiranom i smišljenom propagandom i manipulacijom, koja je igrala na kolektivne predrasude i socijalno nezadovoljstvo. Političari na vlasti su - i inače u defenzivi zbog golemih ekonomskih poteškoća i teškog stanja u kojem živi jako mnogo ljudi - reagirali baš tako da suprotnoj strani olakšaju posao. Petljanjem usred nedorečene ustavne regulacije stvorili su dojam da silom i smicalicama nastoje oduzeti 'narodu' pravo na riječ, i dodatno olakšali mobilizaciju za ovu retrogradnu odluku", kaže Dvornik za KONTRApress.

Za razliku od predsednika Josipovića, Dvornik smatra da je dobra vest što se u Hrvatskoj iskristalisala podela na liberalni i konzervativni sloj društva.

"Dosad se nekako prešutno uvijek moglo misliti da su oni prvi samo šačica na margini, a ovi potonji golema masa koja će sve preplaviti. Sada smo dobili egzaktan podatak da oni prvi čine malo preko jedne trećine, a potonji nešto ispod dviju trećina, ali da je najmasovniji dio društva - više od 62% - ipak, unatoč oštroj polarizaciji u ovoj kratkoj kampanji, ostao na sve to indiferentan", smatra naš sagovornik.

On dodaje da se ne može govoriti o jednoznačnoj poruci koju je hrvatsko društvo uputilo na referendumu, ali da "možemo biti sigurni da će sljedećih tjedana biti mnogo nastojanja da ju se naknadnim tumačenjima konstruira".

Nekoliko sati nakon referenduma oglasila se i LGBT organizacija Zagreb Pride, koja napominje da klerikalni pokret "U ime obitelji" "nije ništa promijenio, osim što je stvorio atmosferu podjele hrvatskih građana i građanki na 'normalne' i 'nenormalne' te potaknuo nevjerojatnu količinu netrpeljivosti i homofobije".

"Obiteljski život istospolnih parova, s djecom ili bez njih, činjenica je našeg društva. Tu činjenicu nikakav ustavni amandman, nikakav referendum niti manipulacija ne mogu promijeniti.Obiteljski život istospolnih parova, a sutra životnih partnera/ica štiti Ustav Republike Hrvatske, Ustavni sud i Europska konvencija o ljudskim pravima", navodi se u saopštenju ovog udruženja.

"S obzirom na izrazito nisku izlaznost građana i građanki jasno je da pitanje ustavne definicije braka nije uopće važno kako nas se pokušalo uvjeriti te da ovakve podjele i diskriminacija nisu nikome potrebne. Brak ne ugrožava nitko. Obitelj, raznospolnu i istospolnu država štiti. Sve ostalo su zablude i manipulacije", saopštili su potpisnici saopštenja.

Jedna od prvih reakcija iz državnog vrha na preliminarne rezultate stigla je od ministrice Milanke Opačić.

"Mogu samo reći da mi je žao da smo se vratili nekoliko koraka unatrag i da smo pokazali jednu razinu netolerancije prema pravima manjina. No, mi ćemo se za ta prava nastaviti boriti jer će za 10-ak dana u saborsku proceduru ući Zakon o partnerstvu i bit će izglasan", kazala je Opačićeva za Danas.hr

Dragan Zelić iz Gonga kaže da mala izlaznost od tek 26 posto do 16 sati pokazuje da građane ne zanima ovaj referendum: "Građani koji nisu izašli na ovaj referendum govore i da im je puna kapa Markićkine inicijative i njezinim igranjima osjećajima naroda u ovim kriznim vremenima. Ali svi oni koji su ostali doma isto tako moraju biti svjesni i svoje odgovornosti da su prepustili donošenje odluke ovim drugima koji su glasali za i da se zato mijenja Ustav."

Zelić kaže da ne možemo govoriti o festivalu demokracije: "Ja bih rekao, nažalost, da je ovo bio festival oduzimanja prava drugima i drugačijima, pogotovo ako uzmemo u obzir i prikupljanje potpisa za zabranu ćirilice u Vukovaru."

Objasnio je da je referendumsko pitanje i korak unatrag u zaštiti ljudskih prava. 'Oni koji su glasali ZA glasali su za oduzimanje prava drugima."Zelić također poručuje Vladi da je ova večer znak da što prije mora uvesti građanski odgoj u škole jer je očito da mnogi nemaju dovoljno obrazovanje te da se zbog toga njima lakše manipulira.

Do 16h je na birališta izašlo 26,75% birača. Najviše ih je glasovalo u Gradu Zagrebu 35,99%, a najmanje u Ličko-senjsko županiji 17,83%.

Proteklih su se mjeseci vodile žestoke rasprave, pri čemu je inicijativa "U ime obitelji", koja je inicirala referendum, tvrdila da želi zaštiti brak kao zajednicu žene i muškarca, dok su predstavnici kampanje "Glasaj protiv" držali da je cilj referenduma šikanirati jednu već obespravljenu i marginaliziranu društvenu skupinu.